Bentley History
petak, 25 novembar 2011 21:20
Sve je počelo kada je Valter Oven Bentli, kao najmlađe od devetoro dece biznismena Alfreda Bentlija, sa 16 godina napustio koledž i krenuo u avanturu nošen svojim sklonostima ka tehnici i snovima o pravljenju najboljeg automobila na svetu
Tvorac jednog od najslavnijih brendova u istoriji automobilizma, Valter Oven Bentli, još u ranoj mladosti sanjao je da napravi vrhunski automobil – snažan, brz, tih, izdržljiv i luksuzan. Posle decenije početnih uspeha, tridesetih godina minulog veka nailazi kriza i baca ga u naručje najvećeg konkurenta Rols Rojsa, praktično u anonimnost iz koje je stvarao neke od najinteresantnijih modela za RR, potom za Aston Martin i Armstrong-Sideli. Danas, pod okriljem nemačkog giganta iz Volfsburga brend Bentli dostigao je vrhunac i postao automobilska ikona u svetu džet seta i aristokratskih krugova širom planete.
A sve je počelo kada je V.O. Bentli, kao najmlađe od devetoro dece biznismena Alfreda Bentlija, sa 16 godina napustio koledž i krenuo u avanturu nošen svojim sklonostima ka tehnici i snovima o pravljenju najboljeg automobila na svetu. Najpre se obreo u proizvodnji lokomotiva, tada u Britaniji jednoj od najprestižnijih oblasti industrije. Ogledao se u popularnim trkama na relaciji London –Lids i nazad za kompaniju Grejt Nortern Atlantik ekspres, vozeći bez prestanka 400 milja. Ali, brzo je shvatio da mu to ne zadovoljava ambicije. Odlazi na Kong koledž u Londonu gde usavršava inženjering. Prekretnica nastaje 1912. godine kada zajedno sa bratom Horasom Milnerom osniva kompaniju Bentli end Bentli i počinje prodaju automobila francuske firme DFP. Svoju inventivnost dokazuje „pronalaskom“ aluminijumskog klipa za pogon motora sa unutrašnjim sagorevanjem.


Bila je to dekada „Bentli bojsa“ u kojoj je sa bratom promovisao prvu šasiju od presovanog čelika i prvi motor zapremine 6,5 Iitara, potom i od 4,5 litara, da bi zaokružio svoj trijumf čuvenim „spid siks rejserom“ koji je sa tim agregatom suvereno trijumfovao u Le Manu čak četiri uzastopne trke – od 1927. do 1930. i proneo slavu Bentlija širom sveta. Ipak, želja za savršenstvom mnogo je koštala, a finansije su bivale sve tanje. U borbi protiv velikog rivala, usled kraha svetske berze, morao je da zatvori pogone u Kriklvudu i prihvati okrilje Derbija u kom se pravio Rols Rojs. Uprkos tome, V.O. je nastavio s radom i prvi model koji je konstruisao pod patronatom čuvenog RR-a bio je poznat kao „sajlent sports kar“ sa motorom od 3,5 litra i četiri cilindra, da bi kasnije dobio veće i snažnije „srce“ kapaciteta 4,5 litra. Bilo je to oličenje njegovih htenja – brz, tih, snažan i luksuzan automobil.

Naredna era vezana za Bentli počinje po završetku Drugog svetskog rata, kada u Rols Rojsu uviđaju da im ime Bentli može doneti i povratiti kupce sa visokim prohtevima i to ne samo one „plave krvi“. Pojavljuje se „bentli mark VI“ sa motorom od 4,25 litara na skraćenoj šasiji „rols rojsa silver rejt“ (u prevodu srebrni duh). Tokom kasnijih godina „srebrni duh“ se etablirao kao jedan od najprodavanijih modela kompanije. Nešto kasnije, tokom pedesetih godina svetlost dana ugledala je nova ikona iz Bentlijeve manufakture. Iz pogona je 1952. izašao „R tajp“ kao unapređena verzija modela „mark VI“. „R tajp“ je predstavljao osnovu za nastanak kultnog „kontinentala kupe“ sa aluminijumskom šasijom, poznatom po tome što je u njegovom konstruisanju umešao prste i čuveni Muliner, kao i zbog toga što je trećom brzinom dostizao brzinu od 100 milja uz maksimalnu brzinu od 120 milja na čas, čime je u to vreme poneo epitet najbržeg četvoroseda na svetu.

Iako su osnovni modeli u Derbiju bili oni sa oznakom RR, u svakom se lako prepoznavala DNK V.O. A Bentli je nastavio da „bombarduje“ svet novim modelima poput „mulsana“ 1981. godine, nazvanog po krivini posle najdužeg pravca u Le Manu, na izvestan način polublizanca Rols Rojsovog „silver spirita“. Samo dve godine kasnije, „bentli mulsan turbo“ donosi nova iznenađenja automobilskom svetu na Salonu u Ženevi. Sa V8 pogonskim agregatom od 6,75 litara i 330 konjskih snaga, dostizao je brzinu do 100 km na sat za oko 7 sekundi i sa maksimalnih 218 kilometara na čas postao je najbrži „bentli“ u istoriji, brži čak i od Aston Martinove „lagonde“, „ferarija 365 GT4“ i „dajmlera dabl siks“. V.O. Bentli tada više nije bio među živima – preminuo je 13. novembra 1971. godine, ali je svetu ostavio najbolji mogući „recept“ – seme koje vremenom sve više rađa i daje sve bolje plodove.

Osamdesete godine bile su naročito plodne za Bentli, pa je tako do kraja osme decenije polovina svih automobila iz koncerna Rols Rojs nosila Bentlijevu značku. Vrlo brzo nakon toga Bentli je potpuno zasenio Rols Rojs preuzevši primat sa kvotom prodaje dva na prema jedan u odnosu na RR. Zasluge za ovu renesansu pripale su seriji modela počev od „bentlija mulsan turbo“ iz osamdesetih godina, preko „kontinentala R“ iz 1991, „bruklendsa“ (1993.), „bentlija turbo s“ (1994.) i „bentlija azur“ iz 1995 godine.

Tradiciju je posle raskida sa Rols Rojsom želeo da preuzme BMW koji je već izvesno vreme snabdevao motorima Bentlijeve i RR modele. Ipak, za razliku od Rols Rojsa koji je prešao u ruke Bavaraca, drugi britanski plemeniti brend našao je savršeno plodno tlo takođe kod Nemaca ali u okrilju koncerna Folksvagen, gde mu je budućnost zagarantovana modelima „kontinental GT“, „kontinental flajing spar“, „azur konvertibl“, „azur T“, „arnaž salun“ , a u ovu grupu automobila svakako ulazi i „mulzan“ kao nova zvezda vodilja Bentlijevog programa koja je zasijala na automobilskom nebu 2009. na Salonu u Frankfurtu.

U.Dedić
Fotografije: Bentley




